Oh, My Complex: O nelagodi promatranja grada
rijeka_4-2014Oh, My Complex: O nelagodi promatranja grada
Muzej moderne i suvremene umjetnosti
Dolac 1/II, Rijeka
Otvorenje: Äetvrtak, 10. 4. u 20 sati
Umjetnici: Daniel GarcÃa Andújar, Annika Eriksson, Michael Fehr / Diethelm Koch, Chad Freidrichs, Kirill Golovchenko, Lim Minouk, John Smith, Klaus Staeck, The RSA, Tuomas Toivonen / Nene Tsuboi, Michael Vahrenwald
Kustosi: Hans D. Christ i iris dressler
Izložba znakovitog naslova O nelagodi promatranja grada koja se u travnju održava u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, premijerno je predstavljena u Stuttgartu 2012. godine u izvornoj verziji kao Oh, My Complex: On Unease At Beholding The City (O.M.C.).
U Rijeku je doputovala kao dio manifestacije Moje tvoje naÅ¡e u organizaciji udruge Drugog mora, kojoj se pored mmsu-a, pridružilo nekoliko partnera kojima je zajedniÄka namjera propitati teme odnosa ljudi i njihovog životnog prostora, odnosa graÄ‘ana i grada. Okosnica programa ostaje kao i do sada, na sferi organizacije života, polazeći od stajaliÅ¡ta da kuće Äine naselje, a graÄ‘ani Äine grad (Rousseau).
U selekciji kustosa Likovnog druÅ¡tva pokrajine Baden-Würtemberg – Hansa D. Christa i Iris Dressler, radovi s razliÄitih perspektiva propituju podjednako stvarne i imaginarne graÄ‘evine unutar gradskog prostora. Nazivom preuzetim po video performansu jednog od izlagaÄa, južnokorejskog umjetnika Lima Minouka, u srediÅ¡te pažnje postavlja ideoloÅ¡ke zaklone urbanih vizija koji se manifestiraju u modernistiÄkim urbanim utopijama i u modelima neoliberalnog procvata gradova, ali i u onim kriznim scenarijima koji zauzimaju naÅ¡ kolektivni imaginarni svijet od 1970ih – ponajviÅ¡e od izdanja poznatog izvjeÅ¡taja iz 1972. godine The Limits of Growth.
Prerastajući iz izložbe u Å¡iri koprodukcijski projekt, kroz otvorenu platformu koja povezuje unutarnji i vanjski prostor, izložba se bavi reprezentacijama i realnostima grada iz razliÄitih perspektiva: iz perspektive arhitektonskih i urbanih graÄ‘evina od 1930ih do danas; iz perspektive Europe, Sjeverne Amerike, Južne Amerike i Azije, ukljuÄujući i perspektive umjetnosti, izložbi, pop i protestnih kultura koje poÄinju 1970ih godina. UmjetniÄki radovi koriste razliÄite povijesne dokumente i objekte iz konteksta pop- i sub- kulture, ukljuÄujući glazbene isjeÄke, reklame ili video radove koji su anonimno postavljeni na kanal YouTube – a dokumentiraju opasne biciklistiÄke utrke kroz favele. Primjerice, Daniel Garcia Andújar izveo je akciju Democraticemos La Democracia (Demokratizirajmo demokraciju) 2011. godine u Barceloni. Avion je vukao zastavu sa sloganom iz naslova duž gradske obale. Akcija je fotografirana iz drugog aviona pa pozadina slogana nije plavo nebo već silueta Barcelone na horizontu. Kada se na horizontu zajedno sa zastavom pojavi zgrada Torre Agbar, najviÅ¡a zgrada u Å panjolskoj koju je projektirao Jean Nouvel, stvara jasan komentar protiv trivijalizacije grada u smislu IkoniÄkog grada, a u korist pojaÄavanja njegove funkcije kao mjesta gdje se stvaraju i artikuliraju zajednice: demokratizirajmo demokraciju!
Osim toga, izložba pribjegava jednoj specifiÄnoj izložbi odnosno izložbenom postavu. To je rekonstrukcija legendarne izložbe Über die moderne Art zu leben (O modernom naÄinu života) koji je Michael Fehr u suradnji s Diethelmom Kochom postavio u Muzeju Bochum 1977. Godine. Rekonstrukcija je nastavak izložbe Umbau der Stadt: Beispiel Bochum (Rekonstrukcija grada: primjer Bochum) koju su isti autroi postavili u Muzeju Bochum 1975. Uzimajući grad Bochum kao primjer, autori su kritiÄki preispitali posljedice “segregacije“ koriÅ¡tenja urbanih povrÅ¡ina – za rad, život, kupovinu i odmor. Izložba Uber die modern Stadt nadiÅ¡la je kontekst samog Bochuma. Cilj obje izložbe bio je postaviti teoretski utemeljenu platformu za brojne lokalne graÄ‘anske inicijative koje su tada bile aktualne te muzej pretvoriti u prostor aktualnog druÅ¡tvenog diskursa. PolitiÄki gledano, druga je izložba postavljena u najgorem mogućem trenutku – dva dana nakon otvorenja otmica Hannsa-Martina Schleyera oznaÄila je poÄetak tzv. NjemaÄke jeseni.
Gostovanje u Rijeci do 30. travnja, potvrÄ‘uje aktualnost teme, gdje svaki novi kontekst donosi sliÄne i jednako važne sveobuhvatne promjene koje proizvode ekonomsko-socijalni tokovi unutar procesa svjetske urbanizacije. Serija fotografija pod nazivom 7km – polje Äuda (2007.) ukrajinskog umjetnika Kirilla Golovchenka dokumentira trenutno najveći shopping centar u Europi koji se prostire na 70 hektara, a nalazi se sedam kilometara od Odesse, s najakumuliranijim neformalnim i nesigurnim oblicima poslovanja.
Uz navedene sluÄajeve, niz drugih radova najavljuje sukobe, ili dokumentarno-fiktivnim jezikom govori o suvremenim preraspodjelama u kojima se stanovnici suvremenih urbanih sredina, nalaze.
ÄŒeste su teme interesne toÄke kapitala i sve izraženija klasna i rasna odvajanja.
Potkrepljujući izložbu suvremenim iskustvima, od 10. do 12. travnja 2014. održao se bogat teorijsko-praktiÄni program u vidu simpozija i radionica u kojem je sudjelovalo desetak aktera iz Hrvatske, arhitekata i teoretiÄara. Radionica UrbanistiÄke poÄetnice bavi se prostorom zajedniÄke memorije, i to bivÅ¡e tvornice papira u Rijeci – Hartera, koji treba dobiti novu namjenu. Planiran kao prostor za kulturne sadržaje, a do sada povremeno koriÅ¡ten, primjer Hartere predstavlja izazov za postavljanje modela reorganizacije odnosno prenamjene prostora.
Radionicu će voditi arhitekti Dinko PeraÄić i Antun SevÅ¡ek, a organizatori programa su Drugo more, Platforma 9,81 i Muzej moderne i suvremene umjetnosti.
Posvećujući se modelima participacije graÄ‘ana u urbanoj sredini, sagledavajući ih iz razliÄitih perspektiva i disciplina, simpozij ima za cilj mapirati heterogene i Äesto proturjeÄne strategije upravljanja gradom i njegovim infrastrukturama/resursima, posebice u vremenima u kojima smo suoÄeni s konzekventnom fragmentacijom, aproprijacijom i iscrpljivanjem javnog prostora.
RazmiÅ¡ljajući o participaciji kao potencijalnom poticaju samoorganizacije zajednice, izložba predstavlja zanimljiv poligon za njezino propitivanje, osobito u segmentu u kojem umjetniÄko djelovanje postaje politiÄki instrumentalizirano.
Program su financijski podržali: Nacionalna zaklada za razvoj civilnog druÅ¡tva, Zaklada Kultura nova , Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Rijeka – Odjel za kulturu, Robert Bosch Foundation, Agencija za mobilnost i programe EU – Program za cjeloživotno uÄenje, Primorsko-goranska županije.
Iz tekstova Hansa D. Christa, Iris Dressler i Davora Miškovića
Foto: Michael Vahrenwald, The People’s Trust, serija fotografija, 2011.–2012.